Kvaliteta hrvatskog zdravstvenog sustava je neupitna. Detalji na HZJZ.
SZO je hrvatsko zdravstvo uvrstio u prvu skupinu od pet, A skupinu, u kojoj su od europskih zemalja samo stare članice EU te Slovenija i Češka. SZO rejting donosi na temelju brojnih parametara iz pet kategorija: demografsko-socijalno-ekonomska, mortalitet po skupinama bolesti, okoliš i zdravlje, zaštita majki i djece te odnos zdravstvenih resursa u usporedbi s ekonomskim pokazateljima (Večernji).
Liječenje ima svoju cijenu. Kolika je ona? Jutarnji prenosi analizu HZZO-a.
Liječnici su u prvih pet mjeseci ove godine izdali oko 20 posto više recepata za lijekove nego u istom razdoblju prošle, a povećan je i broj pakiranja, odnosno količina lijekova, i to samo u prva tri mjeseca za 750.000 kutija. Ukupno je za lijekove dosad potrošeno više od 1,5 milijardi kuna.
Evo i druge analize
Po službenim podacima, potrošnja za lijekove na recept u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 755,9 milijuna kuna ili 7,81 posto više nego u prva tri mjeseca lani, a u istom razdoblju povećan je broj propisanih recepata za 1,116 milijuna ili 12,73 posto. (Javno)
Sustav su pokušali stabilizirati uvođenjem A i B liste, no s druge strane, uvedene su liste skupih lijekova, i što se dalje sprema?
Pogledamo što navode za područje - ovisnosti:
Povećanje se bilježi i kod lijekova za želučane probleme, ali i kod heptanona čak desetak posto.
Ovaj "začuđujući" podatak treba konfrontirati sa ovom - činjenicom:
Jutarnji piše: Na liječenju 7427 ovisnika o drogama
Tijekom prošle godine na liječenju u bolnicama ili u službama za prevenciju ovisnosti bilo je 7427 ovisnika o drogama, od kojih se 876 na liječenje javilo prvi put. U bolnicama se liječilo 1483 ovisnika, a 6344 liječilo se ambulantno. Najviše je osoba liječeno zbog heroinske ovisnosti, njih oko 75 posto. Lani je na brzoj detoksikaciji metadonom bilo 37 posto liječenih ovisnika, a na održavanju još 28 posto. Na novoj terapiji buprenorfinom još 18 posto.
Kad ove brojke uzmemo u obzir, upravo je jasno da je broj ovisnika o opijatima veći nego za 10 posto u odnosu na ranije, dakle povećava se volumen potrošnje. Da li je porasla pojedinačna potrošnja, to bi trebalo vidjeti - nijedni javno dostupni podaci to ne razotkrivaju. Detalji na HZJZ.
Tijekom 2006. godine na liječenju je bilo 7.427 osoba, od kojih je 2.001 osoba bila po prvi put a liječenju (26,9%).
Malo drugačiji podatak? U brošuri 2001, a u novinama - 876 ???
No u brošuri dalje jasno stoji: Ukupno 5.611 liječenih od OPIJATSKE ovisnosti, a prvi puta - 876. Dakle, novine su pomješale broj ukupno liječenih sa novim opijatskim. Rezultat - dezinformacija. Dakle, imamo povećanje broja opijatskih ovisnika u sustavu liječenju za876, što je u biti 15,6%, a po podacima HZZO imamo povećanje potrošnje metadona za 10% - što ako konfrontiramo, govori da je u biti potrošnja metadona po korisniku ovog tipa tremana - smanjena. Ali to treba interpretirati na osnovu stvarnih podataka...
Vratimo se našem tekstu o "previše recepata":
Ipak, najveće je iznenađenje da je na šestom mjestu po potrošnji specijalist psihijatar iz KB-a Sestre milosrdnice.
Ups. No pogledajmo ponovno koji obim rada ima - poliklinika za bolesti ovisnosti KB-a Sestre milosrdnice, i to samo po broju liječenih ovisnika:
KB „Sestre milosrdnice” - poliklinika 1.688, što je ukupno 23,2% svih liječenih ovisnika u državi. Dakle, dva liječnika drže 23% svih pacijenata jedne dijagnostičke skupine. Ne bi li možda u ovoj činjenici mogli potražiti razloge "rastrošnosti"?
Kako je HZZO konspirativan i ne dostavlja onome tko je potencijalni "šesti po potrošnji" podatke (kako doznajemo iz pouzdanih izvora, prošle godine dva liječnika koji su bili prozvani, nisu dobili nikakve podatke niti su ih posjetili kontrolori fonda).
Cijeli sustav osiguranja ima jednu specifičnost. Naime, bolnički specijalisti nemaju baš nikakav direktan odnos sa osiguravateljima (HZZO) već su za svoj rad plaćeni isključivo - po paušalu.
Stimulacija za rad - ili nerad - ne postoji. To vodi općoj uranilovki.
Jutarnji navodi jedno od mogućih rješenja:
Bolnice bi trebali voditi menadžeri koji poznaju zdravstvo, a ne liječnici.
Ekonomsko poslovanje bi svakako stimulirale određeni stil rada. Ovako, postoji nekoliko ljudi koje rade, i koje se zbog toga proziva - i postoje oni drugi.
Jagoda Milidrag Šmit iz zagrebačkog povjerenstva SSSH ocjenjuje da u zdravstvu vlada "normativni optimizam", odnosno uvjerenje da će mnoštvo propisa unaprijediti kvalitetu zdravstvenih usluga, a istina je zapravo obrnuta. (Jutarnji)
Kategorizacija bolnica nije provedena, a u domove zdravlja, koje su preuzeli “mali tajkuni”, ne ulaže se. Upravna su vijeće nestručna, ravnatelji se i dalje biraju po političkoj podobnosti – nabraja Abveršek (Večernji)
Tko su kontrolori?
U liječničkim povjerenstvima sjede njihovi kolege od kojih je većina bez iskustva i kontrolira rad ljudi koji imaju po 30 godina staža u općoj medicini (Večernji).
Gdje je kvaliteta?
Sve klinike ili odjeli u hrvatskim bolnicama za otprilike četiri godine moći će se natjecati i za akreditaciju, koja će ako je ustanove dobiju, jamčiti pacijentima kvalitetu usluge primjerenu najboljim svjetskim medicinskim centrima. Klinika za dijabetes Vuk Vrhovac koja već ima međunarodni ISO standard kvalitete pa zadovoljava više od polovice kriterija. Među takvim je centrima i onaj za HIV i AIDS, te za rezistenciju na antibiotike u Klinici za Infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, kao i onaj za perinatalnu medicini u klinici u Petrovoj. Nekoliko ih je i u bolnici Sestara milosrdnica. (Jutarnji)
I onda, upravo te i takve ustanove, imaju liječnike koji "troše najviše lijekova".
Dakle, stekni međunarodnu kvalitetu za izvrsnost - to je način da dobiješ smanjenu plaću...
Uostalom, kad vidite koja je tarifica koju nam propisuje osiguravatelj, radimo za kikiriki.