Kvalitetu reference u sustavu otvorenog koda svakako je teško kontrolirati. Naime, vrlo velik utjecaj koji ima wiki na kulturno definiranje mladih, vrlo dobro ilustrira članak u tjedniku Globus, br. 858 od 16.5.2007 pod naslovom “DOSSIER: DJECA DIGITALNOG DOBA” str. 104 gdje u uredničkoj opremi između ostalog stoji:

Današnji sedmogodišnjaci više ne žele učiti u školi jer su superiorni i školi i nastavnicima

U samom članku se opisuju osobine “generacije Y” (što sedmogodišnjaci svakako nisu) te se između ostalog navodi “multitasking” (istovremeno brljanje po Playstation, mobitelu, kompjutoru i što sve ne) a u razgovor jedno dijete navodi “vrlo često čitam Wikipediju”.

Dakle, wiki je dobra referenca za učenje jednog sedmogodišnjaka…

Ali ako je nešto dovoljno dobro za sedmogodišnjaka, da li je to dovoljno dobra referenca? Odnosno, pojednostavljenja koja nastaju guglanjem, pretežno kroz web stranice koje su se ovim sustavom nametnule, da li su dostatni izvor kvalitetnog znanja ili je to tek jedan od vidova duhovnog osiromašenja koji se očituje u fragmentaciji i hiperaktivnosti?

Preobilje nisko filtriranih sadržaja koji su nametnuti kroz popularne komercijalizirane medije, a wikipedija postaje uz svoje uređivačke politike upravo to, postaje na kraju izvorište pseudoznanja.

Naravno da u ukupnom fundusu ljudskih aktivnosti postoje i “prve laste” razumnijeg pristupa. Jedan od takvih primjera je svakako Project Citizentrum. Ovdje postoji postupak odobravanja, dakle recenziranja koji mogu obaviti samo stručnjaci u određenom području.

Biti urednik je svakako odgovorna funkcija. No zašto je ovaj projekt uopće odredio ova, na prvo pogled kruća pravila? Odgovor se nalazi duboko kategorijama Encyclopaedia Dramatica, koja na “zabavan” način opisuje pojedine fenomene (gluposti) u suvremenoj psihologiji interneta. To izaziva niz reakcija. Primjerice, Wiki Edit Drama je fenomen brzih izmjena na tekstu koji vrše suprotstavljene strane. Počesto to završava izbacivanjem sudionika, zabranom pisanja - a najčešće se radi o minornim stvarima. No ipak, da li uvijek minornim? Onaj koji arbitrira i voli da je sve “u redu” sbpkultura E.D. naziva Bureaucratic Fuck (na našem nešto kao birokratsko govno). Postavljamo si pitanje - koja su to pravila koja se implementiraju? NPOV - neutralna pozicija? E.D o tome ima svoje mišljenje… i kad bolje razmislimo, NPOV primjerice za problem “da li se zemlja vrti oko sunca ili obrnuto” bi bio vrlo zanimljiv. Pogotovo ako bi se pitalo Kopernikove suvremenike. Da su tada imali “wiki”, vjerovatno bi večina njih glasala “speed delete” pa ako bi (dva tri) tipa koja zavređuju lomaču jer vrijeđaju osjećaje naroda ipak insistirali na članku “zemlja se okreće oko sunca” tada bi se taj članak izbrisao “demokratskim putem”. Kako se primjenjuje sila, može se vidjeti ovdje.

I tu dolazimo do uistinu bitnog problema - koje su reference urednika? U biti, wiki projekti proglase urednicima često tipove sa (nedovršenom) srednjom školom, koji imaju osobinu upornosti da rade male izmjene na tekstovima, sa nikim se ne zamjere (ne bi se štel mješat politika) te su svima “na usluzi” (mogu li vam se zavući malo) dok ne dobiju moć. A tada ti 17 godišnjaci, kako to tvrdi opozicija po navedenim stranicama, dobijaju pravo za krojenje znanstvene istine u enciklopediji. Tako da ako ne želiš ući u beskrajna prepucavanja, ako si uistinu stručnjak, radije odeš i pišeš negdje drugdje. Pod svojim imenom, a ne skrivajući se u grupi 1000 autora nekog teksta.

Jer istina ima ime. Treba stati sa svojim imenom. Citizentrum stoga insistira na imenu, i urednik treba imati ime - a konačno, nismo li osobe a ne dio mehaničkog koda koji se “permanentno prepravlja” tako da na kraju - nitko ne gratificira tvoj doprinos ukoliko nisi to činio samo da bi napredovao u nekoj hijerarhiji?

U svakom slučaju, ako je kriterij popularnost, wiki projekti postupno osvajaju.. što?